Sve više vrtlara širom svijeta odlučuje se za uzgoj povrća u balama slame, umjesto klasične sadnje u zemlju.
U nekim slučajevima je to i jedino rješenje, npr. kad je zemlja iscrpljena dugogodišnjim intenzivnim uzgojem ili je jednostavno nekvalitetna, ali je i mnogo onih koji se na ovaj način uzgoja odlučuju uvidjevši da je bolji od klasičnog.
Joel Karsten, autor knjige “Straw Bale Gardens” (Vrtovi od bala slame) koji se smatra jednim od vodećih stručnjaka za ovo područje, tvrdi da je slama idealna “posuda” za gajenje povrća.
Autor knjige predložio je jednostavnu, ali vrlo inovativnu metodu uzgoja povrća – vrtlarenje u balama slame umjesto klasične sadnje u zemlju. Njegova ideja, poznata pod nazivom “Straw Bale Gardening”, temelji se na tome da bala slame postaje svojevrsna prirodna tegla, odnosno uzdignuta gredica u kojoj biljke mogu rasti bez obrade tla.
Karsten tvrdi da je upravo slama idealan medij za uzgoj jer s vremenom počinje trunuti i pretvarati se u hranjivu organsku masu. Tijekom tog procesa u unutrašnjosti bale razvija se toplina i mikrobiološka aktivnost koja pogoduje rastu biljaka. Umjesto kopanja vrta, čupanja korova i pripreme zemlje, vrtlar koristi obične bale slame koje se postavljaju na sunčano mjesto i potom “aktiviraju”.
Proces započinje tzv. kondicioniranjem bala. Prvih desetak dana bale se redovito zalijevaju i obogaćuju dušičnim gnojivom kako bi se ubrzalo raspadanje unutarnjeg dijela slame. Nakon toga bale postaju dovoljno tople i rahle za sadnju. U njih se može saditi gotovo sve – rajčice, krastavci, tikvice, salata, paprika, začinsko bilje pa čak i krumpir.
Jedna od najvećih prednosti ove metode je to što gotovo nema korova. Budući da biljke ne rastu direktno iz tla, značajno se smanjuje i pojava bolesti koje se prenose zemljom. Osim toga, bale zadržavaju vlagu bolje od klasičnih gredica pa biljke tijekom ljeta manje pate od suše. Vrtlari također ističu kako je rad oko ovakvog vrta fizički lakši jer nema puno saginjanja ni kopanja.
Karsten je ovu metodu posebno preporučivao ljudima koji imaju loše ili glinasto tlo, mali prostor za vrt, probleme s korovom ili jednostavno žele jednostavniji način uzgoja hrane. Bale se mogu postaviti gotovo bilo gdje – na travnjak, beton, šljunak ili zapušteni dio dvorišta.
Nakon završetka sezone bale se ne bacaju. Naprotiv, djelomično raspadnuta slama može se iskoristiti kao izvrstan kompost ili malč za iduću godinu. Upravo zbog jednostavnosti, manje fizičkog rada i dobrih rezultata, Karstenova metoda posljednjih godina postaje sve popularnija među vrtlarima diljem svijeta.